Škobalj (Chondrostoma nasus) je riba koja se kreće u jako velikim jatima i hrani se algama i muljem koje skida sa krupnog šljunka. Rasprostranjen je po cijeloj Istočnoj Evropi. Naseljava brze vode u kojima živi sa mrenom, klenom i ploticom te ostalim ribama slicnog toka. Leđa su mu tamnozelena, bokovi i trbuh srebrnasti, peraja crvenkasta. Tijelo je izduženo sve u zavisnosti od lokacija. Glava mu je sa karakterističnim usnama te jacim nosem tj. njuskom, prilagođenim za struganje hrane sa kamenja. Usta su postavljena nadole ispod većeg nosa. Kada je voda bistra treba ga tražiti u glavnom toku te iza nekih prepreka, a kada se zamuti prilazi obali i tu traži hranu, pa cak i do totalno malih dubina i do 20cm.

 
Mrijesti se od marta do maja u zavisnosti od vremenskih uslova, a ženka izbaci u proseku 75,000 jajašaca. Mlade jedinke su spremne za parenje nakon tri godine zivota. Škobalj je jedna od glavnih hrana mladice i druge predatorske ribe, odnosno grabljivice. Iako je rado pecana riba, jer se na udici bori sve do meredova, meso mu nije na nekoj cijeni jer ima mnogo sitnih kostiju te mu meso malo vuce na gorci okus, sve u zavisnosti od mjesta gdje obitava. Nakon šest do sedam godina, što je pristojna starost za škobalje, naraste do 50-60 cm, a težina mu može biti i do 2,5 kg.

Skobalj može da živi u stajaćim vodama, ali ih ne voli i izbjegava koliko je to moguce. Skobalj je jatna riba koja se uvek drži dna izuzev u sparnim ljetnjim danima kada ponekad izlazi na površinu vode. Najbolja mjesta za lov skobalja su tamo gdje se brzina toka ravnomjerno ili naglo smanjuje, a dubina naglo povećava. Što je tok vode ravnomjerniji i pravilniji, to je bolje mesto za lov ove ribe. 

Lov skobalja u proljece i ljeti:

U rano proljece skobalj jos obitava u zimovnicima gdje je proveo hladnije dane pa ga tu treba i traziti, ali sad u dosta plicoj vodi nego kad je bila zima, zasto? Pa jednostavno zato jer se toplina vode polako dize, a plici dijelovi se prije zagrijavaju dok dubina ostaje hladnija, tako se i riba polako pomijera, ali to ne mora da znaci na svim rijekama i mjestima jer moramo imati u vidu druge okolnosti kao sto su razne pritoke, potoci druge manje ili vece rijeke te podzemni izvori koji su pretezno topliji, a odlicno su mjesto za skobalja ako se naravno drugi dio terena poklapa s njegovim zeljama. U proljece bas i nema pravila kad skobalja najbolje radi jer temperatura vode varira, a samim tim i raspolozenje ribe te mnoge druge okolnosti, najbolje je, ako je to moguce biti na vodi od ranog jutra pa do pred mrak, dok po noci nemamo sta traziti.
Ljeto i lov skobalja je sasvim drugacije jer riba tad trazi mjesta sa vise kisika, kao sto su brzaci, zavrsetci jako brze vode, neki zakloni, spilje, veliko kamenje, ali nikako mulj.
Lovi se u samu zoru i pred mrak, mada ima i epizoda po najvecem suncu, a to je sve iz razloga sto je skobalj tipicna dnevna riba koja se pretezno hrani po danu. Mada ima noci koje su nezaboravne, ali jako rijetke. Ljeti mamac uzima jako lukavo, ali nekada se desava da ga prosto odma guta dok ponekad samo gura mamac i vase kontre zavrsavaju u prazno.


Lov skobalja u jesen i zimi je jedna od najatraktivnijih sezona jer skoro sva druga riba ne radi dok je skobalj i pokoja mrena uvijek tu, a o klenu da ne govorimo.U zavisnosti od sinoptičke situacije i hidroloških uslova na nasoj vodi, velike jesenje migracije škobalja završavaju se u periodu od polovine novembra do polovine decembra pa i duze sve zavisi od rijeke do rijeke i vremenskih uslova. To je doba kada rijeka doživi totalnu ihtiološku transformaciju. Riba napušta plitke brzake, prozračne šljunkare i prostrane preljeve, da bi se u ogromnim jatima koncentrisala u dubokim i mirnim virovima, koji se nazivaju zimovnici. 
Kako pronaci zimovnik: Zimovnici su obicno dublji virovi sa pretezno cvrstim dnom, ali ponekad i muljevitim sve od zavisnosti konfiguracije vase rijeke. Sto je rijeka manja ona ima vise ribe na velikoj povrsini u ljetnjim danima, ali zimi ima jako malo zimovnika, a to je odlicno mjesto za koncentraciju puno ribe. Zimovnik je idealan ako ima pritoke neke druge rijeke sa toplijom vodom, to moze biti potok, podvodni izvori i drugo. Konkretno receno, sto je rijeka bogatija ribom, a broj zimovnika manji, to je koncetracija ribe u tim zimovnicima veća. Nije svaki vir i zimovnik jer to nekad na oko zna prevariti, desi se da vidite idealno mjesto i budete 100% sigurni da ste ga pronasli, a tu nema zive ribice. Najbolje je obilaziti mjesta vise dana zaredom i pratiti situaciju, jer kad voda nabuja, ako na tom mjestu previse ubrza, budite sigurni da tu nema zimovnika!
Zimovnik je vir koji pri najvećim oscilacijama vodostaja tj. povecanjem ili spustanjem vodostaja ima dovoljno prostora da omogući velikoj količini ribe preživljavanje u uslovima smanjenog metabolizma prosto receno kad je voda i vrijeme hladnije. Riba nepogrešivo prepoznaje takva mjesta u rijeci i nikada neće boraviti u virovima koji gube komfor ili konfiguraciju pri visokom vodostaju, bez obzira koliko ti virovi izgledaju mirno i komotno u momentu odvijanja velikih jesenjih migracija.
Ako poznajete više virova sličnih karakteristika, birajte onaj koji je više osunčan gdje se voda moze makar malo ugrijati tokom zimskih dana. Čak i po najjačoj zimi, sunčevi zraci će pokrenuti fotosintetske procese na dnu vira, što će dovesti do veće produkcije epifitona (mikroskopski sitnih algi i drugih organizama kojim se skobalj rado hrani) na kamenim pločama, spiljama i šljunku, a mjestimice se može pojaviti i alga kladofora. A zna se – čim proradi dno, prorade i škobalji. 
Nekad se zimovnik oda i laganim isparavanjem, jer je znatno topliji nego drugi dijelovi, ali to je rijetkost. Takodje kad je rijeka zaledjena trazite mjesta ako ne za pecanje makar za odabir lokacije kad se led otopi, kako? Ako je rijeka zaledjena a na nekim dijelovima se led otopio, to je znak da tu ima povecano strujanje, ili topliju vodu sto mogu doprinjeti razni prirodni uticaji, a jako je moguce da je tu i najveca koncentracija ribe u zimovniku.

Skobalja mozemo loviti na skoro sve krenuvsi od: hljeba, psenice, zita, crvica, gliste trave pa sve do varalice koja nije za njega namjenjena.
Primama se pretezno pravi od starog hljeba nakvasenog i gnjecenog dok dobijemo masu slicnu jacem tijestu u koje po potrebi ubacujemo kamen kako se nebi kotrljao po dnu, takve kugle nazivamo kolaci ili bombe, odnosno nakrma. U njih se mogu ubaciti zitarice, sjeckane gliste, crvici, komadici trave (Alge klodofore) itd..
Najbolje se lovi na plovak dugim stapovima od 4-6 metara, pretezno karbonskim jer su laksi i osjetljiviji sto daje bolju kontru na vecim udaljenostima. Plovci su od1 pa do 15 grama u zavisnosti od toka rijeke, a udice pretezno manjih gabarita. Najloni moraju biti nesto tanji u odnosu na druge vrste riba pa se krecu izmedju 0.10-0.20mm, najlon mora biti frisak da nije dugo stajao u radnji ili lageru itd.. Takodje je pozeljno da je malo rastezljiv, a pritom jak i otporan na krzanje. Razmak izmedju olova i udice varira od 10 pa do 50 cm zavisno od potrebe i terena.
Kontra mora da bude nevjerovatno brza i odlucna ali kratka, nikako ne vuci stap puno unazat jer tako nesvjesno gubimo na ucinku kontre fokusirajuci se na opustenost najlona, ali to je varka. Bolje se fokusirati na kratko ali brzo, to je dosta bolje, a i provjereno tj. dokazano kod mnogih uspjesnih ribolovaca.


Moji trikovi za skobalja by Ostojic Boris:
U dobro nakvasen i izgnjecen hljeb mozemo dodavati sledece sastojke:
Recept 1.
- Kuvana heljda (zrna)
- Glina ili zemlja iz krticnjaka
- U sve to dodati par kapi ulja od konoplje ili lana
Recept 2.
- Sitno sjeckane gliste
- Mala doza mrvljenog bijelog sira
- Zemlja
Recept 3.
- Crvici
- Kuvana psenica
- Sitno sjeckana alga klodofora
Recept 4.
- kuvana mljevena psenica
- par kapi ulja od konoplje
Recept 5.
- Mravlja jaja (jedan od najboljih sastojaka za skobalja)






Nesto o skobaljasima:


škobaljaši su ljudi koji pecaju na plovak ovu i druge vrste ribe te su jako brzi i nervozni, kako na kontri tako i na šamaru. Većih prznica nema u ovom našem ribarskom soju od skobaljasa. Staneš li uzvodno od njega, smetaš mu kod zabacivanja (ili pustas na njegovu krmu), staneš li nizvodno, presjeko si mu stazu (nemoze da pusta koliko oce, a i zajebavas ga jer krmis nize i razvlacis ribu). Odlučiš da mu ne smetaš i da ga samo posmatraš – ne valja, baksuziraš i nerviras ga svojim komentarisanjem ili cutanjem (sigurno nesto smjeras). Ako ćutiš tad nisi naša raja jer si vjerovatno dosao da ocinkas mjesto, ako progovoriš sereš, a nemas pojma o pecanju. A ako nedaj bože ne prođeš sve ove ritualne faze skobaljasa i susreta ispitivanja, već nedaj boze slobodno zagaziš u vodu i baciš primamu po svom nahođenju – budi spreman na rat.