Svakim danom je zima sve blize nama, a riba se vec odavno smjestila u zimovnike.
U ovim hladnim danima lov skobalja na plovak i ostale bijele ribe predstavlja zabavu mnogim ribolovcima.
Pecanje na plovak djeluje prosto medjutim to uopste nije tako kao sto mnogi misle jer ipak zahtijeva mnogo znanja ako zelimo bas dobre rezultate, a pokoju ribu dnevno moze svaka budala da upeca.
Sto bi rekli, i corava koka nekad zrno ubode.
Pribor koji koristimo za plovkarenje, odnosno za lov na plovak je lagan zbog toga jer se stap konstantno drzi u ruci, a ako je pribor tezak lako cemo da jaucemo sutra nakon ribolova zbog upale misica.
Korisne savjete mozete pogledati i u clanku Jesenji i zimski ribolov.
Stapovi za plovkarenje:
Danas su naj zastupljeniji lagani karbonski teleskop, polu karbonski, te bolonjez stapovi.
Znaci, koriste se lagani i dugi stapovi izmedju 3-7 metara zavisno od terena i dubine vode jer sa stapom od 4 metra na dubini od 5 metara necemo moci zabaciti, a ni podesiti potrebnu dubinu na sistemu.
Medjutim neka optimala je stap od 5 metara sa kojim na vecini voda mozemo uspjesno loviti ribu.
Duzi stap pruza mnogo mogucnosti krenuvsi od zabacaja pa sve kontrolisanja sistema koji ide niz vodu, ispravljanja luka koji se stvara, brze i bolje prenosi kontru itd..
Za totalne pocetnike ipak nebi preporucio da odma koriste jako duge stapove, bolje je krenuti od nekih 4-4,5 metra sa kojim cete brzo ovladati i lako preci na neki duzi ako vam uopste bude bio potreban, kao sto rekoh, zavisi od vode na kojoj pecamo.
Na slici desno vidimo teleskopski, karbonski stap.
Karbonski stapovi za plovak su jako osjetljivi i trebamo biti oprezni u ribolovu, a i pri samom transportu, mali udar stapom o granu itd.. moze odmah da polomi stap, a nekad i da ga osteti te da isti kasnije pukne.
Prilikom spustanja na zemlju takodje treba obratiti paznju kako vi ili neko drugi nebi stao na njega jer su im vrhovi jako tanki i slabo uocljivi.
Danas solidan karbonski stap za plovak mozemo imati za nekih 30-50 evra koji ce zadovoljiti sve vase potrebe, a naravno oni izbirljiviji i profesionalni ribolovci daju velike cifre za stapove koje pocetnicima apsolutno nisu potrebni.
Tezina bacanja stapa je neka optimalna do max 20 grama, a postoje i oni koji su univerzalni i imaju tezinu bacanja 3-35 grama te mogu svakako dobro da posluze.
Pecanje karbonskim stapovima po grmljavini nije preporucljivo jer privlace grom i jako dobro provode struju, mada sam ja pecao mnogo puta, budala..
dugo godina koristim stap Falcon i vise sam nego zadovoljan s njim kad se prisjetim sta je sve prezivio i koliko je ribe izvukao, takodje posjedujem i Shimano koji je za svaku pohvalu, ali je mnogo skuplji.
U svakom slucaju se netreba opterecavati markama jer nikome ne lezi isti stap, svako ima svoj ukus..

Rolne, masinice za plovak:
Kao i kod stapova, slicna je prica i za masinice barem kad smo kod tezine.
Sto laksa to bolja jer je tezina u plovkarenju mnogo bitna, a vec sam naveo gore zasto..
Rolne za plovkarenje se mogu odma prepoznati po tome sto imaju jako mali oblik te mali kapacitet za najlon, jer se u plovkarenju koriste tanki najloni, a nije ga potrebno imati mnogo na rolni.
U zavisnosti koju rolnu koristimo i koji je njen kapacitet, a takodje i debljina najlona koju namotavamo, tj. najvise se koriste najloni izmedju 0.12 i 0.18, a pretezno 100 metara popuni svaku te nekad cak i ostane viska.
Na slici lijevo vidimo odlicnu rolnu Shakespeare ambidex xt.
Nije svaka manja rolna i dobra rolna jer ipak moramo znati nesto o njima, a najbolje bi bilo posavjetovati se sa nekim iskusnijim kolegom, ili je izabrati na osnovu sopstvenog znanja.
Broj lezaja kao i marka u danasnje vrijeme je mnogo bitna stavka jer smo pretrpani smecem iz Kine, Turske, Madjarske itd..
O kopijama da i ne govorim, ali valjda ce se situacija popraviti i kod nas u ExYu.
S vremena na vrijeme potrebno je rolnu podmazivati jer je izlozena svakakvim vremenskim uslovima, kad vec platimo dobro red je i da odrzavamo pribor kako bi nam sto duze trajao i posluzio nas u ribolovu.
Solidna masinica se moze uzeti za vec od 25 evra pa na gore.
Sistemi i pribor:
U plovkarenju skobalja te ostale bijele ribe koristimo jako osjetljiv pribor.
Najloni za plovak se krecu u rasponima od 0.12mm do 0.20mm, a nekad i vise u zavisnosti od velicine riba koje ocekujemo, mada je rijetkost koristiti deblje najlone od 0.20mm.
Za predveze se koriste cak i jako tanki najloni poput 0.08mm, a posebno su zastupljeni u lovu sitne ribe.
Osnovni najlon zimi pogotovo treba da je kvalitetan i svjez jer hladnoca i nagle promjene temperature te ledjenje mogu brzo da ga ostete i da postane beskoristan.
Najlon vam takodje moze ostetiti stap, odnosno provodnici, poznatiji medju ribolovcima kao oka.
Prilikom ribolova u zimskim uvjetima vrh stapa se cesto ledi te sam led na vrhu moze da unisti najlon pa obratite paznju na ovaj problemcic i redovno uklanjajte led sa vrha, tj. prvog oka.
Udice se biraju o zavisnosti koji mamac koristimo, ali pretezno su tanje i manje.
Plovak se bira po brzini vode te dubini, odnosno po terenu na kojem pecamo.
Na slici desno vidimo razlicite oblike plovaka.
Veliki plus je odrediti optimalnu tezinu plovka jer od istog zavisi i uspjeh, ali za one koji jos nemaju iskustva najbolje da se drze pravila:
Plovak mora za nekih 10-30% da ima sporije kretanje od brzine toka, ali ovo pravilo ne vazi u bas mirnim vodama i tu je presudno iskustvo ribolovca.
U svakom slucaju, bolje je imati tezi plovak nego laksi od potrebnog i tu necemo mnogo pogrijesiti.
Tezine plovaka imamo u raznoj gramazi, a naj vise se koriste izmedju 3 i 12 grama, tj za rijecni ribolov, u ovom slucaju za lov skobalja kako zimi tako i u ljeto, proljece i jesen.
duzina podveza se odredjuje prema brzini vode te dnu, odnosno terenu na kojem pecamo.
Neka optimala je: od olova do udice 15-40cm.
Uvijek postavljajte teze olovo prvo pa ispod redajte manja kako bi se sistem sto manje zapetljavao, mrsenje najlona je nezgodno kad stavimo mnogo malih olovnih sacmica.
Najbolje je jedno olovo u komadu sa potrebnom gramazom, tako su sanse za zapetljavanje najlona na minimumu.
Sistem ribolova:
Odredjivanje pozicije na kojoj stojimo i odakle zabacujemo striktno zavisi od dna, tj. mjesta na kojem se riba zadrzava, a i samog ribolovca.
Najbolje vrijeme za pocetnike je upravo zima, jer je riba skoncentrisana na malom prostoru te postoji velika sansa da se nesto upeca, a i dobro je za sticanje iskustva, znaci pravac pecati u zimovnik.
Kod zimskog ribolova nemozete mnogo pogrijesiti jer je riba uvijek tu, ali opet treba obratiti paznju da se ne peca u mulju i jako brzoj vodi jer tu skobalj sigurno nije tokom zime.
Raspored krme mora da bude bacen nize od mjesta stojanja za nekih 3-5 metara, a ocekivanje poteza je na nekih 1-3 metra poslije ili na samoj krmi, nekad se desava da uzima i prije krme.
Zabacivanje sistema je uvijek uzvodno, odnosno naj manje 2 metra vislje prvog kolaca - krme.
Prilikom pustanja naseg sistema niz vodu nesmijemo praviti jake trzaje koji se prenose na plovak vec biti skroz smireni i zatezanje luka mora biti sto laganije, kako bi plovak bio miran.
Kad nas plovak naidje pred krmu potrebno je ponekad lagano zaustaviti sistem kako bi zainteresovali ribu, ali i to mora biti lagan pokret, a ne da se trzaj prenese na plovak.
Kad vas plovak cimne, odnosno napravi trzaj zaboravite na uzimanje!
Sve mora biti sto laganije bez cimkanja plovka jer je skobalj jako nesigurna riba i svako sumnjivo kretanje hrane on nece uzeti.
Prilikom odabira dubine obratite paznju da vas sistem, odnosno mamac bude sto blize dnu.
Bolje i da se vuce po dnu nego da je iznad dna 10 i vise centimetara jer to nece uroditi plodom.
Skobalj striktno boravi na samom dnu, a tu se i hrani te je potrebno tome i prilagoditi dubinu te nas mamac za skobalja prezentovati sto blize dnu.

Dole ispod mozete pogledati neke od slika sa objasnjenjima i prezentacijama sistema za lov skobalja i druge bijele ribe na plovak.

Na slici vidimo pozicije na kojim se zadrzava riba.
Primjetno je da veci primjerci budu ispred ili iza nekih prepreka poput kamenja, spilja itd..
Na slici takodje vidimo sistem sa plovkom koji je uz samo dno, a olova su podignuta vislje, tj. podvez je duzi kako bi mamac mogao da predje eventualne prepreke, ako je to moguce.





 Na ovoj slici vidimo lagani uspon, odnosno blago smanjivanje dubine i nastavak ravnomijerne koja je izvrsna pozicija za ribolov.
Takodje je prikazano na kojem dijelu ima najvise ribe te njihove velicine u zavisnosti od polozaja.
Bas na ovakvim prelazima ima naj vise ribe, te ih treba pronaci i pokusati loviti.




Ova slika prikazuje 3 razlicita zabacena sistema na ravnom dnu.
Sistem broj 1. ima naj manje sanse za ulovom jer je dubina premala i mamac prolazi iznad ribe.
Sistem broj 2. je najbolje prezentovan jer mamac ide tik uz samo dno i ima naj vece sanse za ulov.
Sistem broj 3. je 50% slabiji od broja 2. a takodje 50% bolji od sistema broj 1. Znaci postoje sanse za ulov, ali jako tesko je realizovati griz od zapinjanja.
Takodje samo struganje olova od dno ponekad plasi ribu.