Podvodna konfiguracija je najbitniji dio tokom izbora mjesta za saranski i drugi ribolov. Poznavanje reljefa na kom lovimo je izuzetno vazan dio za uspjesan ribolov. Evo par savjeta o tehnikama mjerenja, odredjivanju sastava dna i montazama..

U ovom clanku cemo se pozabaviti stvarima bez kojih je apsolutno nemoguce uloviti krupnu ribu.
Manje, vise je svima poznata cudna sprava, slicna vecem plovku sa kojom se moze odraditi dosta toga.
Vecina nasih ribolovaca zna da se radi o markeru, ali njegove mogucnosti ocigledno ne zna.
Markiranje terena je rijec za skup svih tehnika koje se mogu izvesti sa ovom spravom (ima ih jako puno), ali danas cemo govorito o onim naj bitnijim sto se tice saranskog, ali i drugih vrsta ribolova.
Savremeni i iskusni ribolovci ne mogu zamisliti pocetak ribolova bez detaljnog cesljanja terena sto je osnova za uspjesan ribolov.
Marker je sprava sa kojom mozemo mjeriti dubinu, oznaciti spot na kom hranimo, koristiti kao orijentir za dalje mjerenje itd..
Mjerenje dubine:
Dubina se moze izmjeriti na vise nacina, ali spomenut cemo samo one naj zastupljenije metode.
Naj laksi metod je da mjerimo iz camca, sa duseka, slaufa itd..
Mjerac za ovu svrhu je izuzetno jeftin, a mozete ga i sami napraviti.
Uzmemo par metara jaceg najlona, spage ili nekog drugog materijala na kojem oznacimo flumasterom-markerom crticu na svakih 0,5 i 1 metar, takodje mozemo da vezujemo cvorice itd..
Na kraju sistema zavezemo olovo 100-200gr ili neki tezi predmet poput kamena, cigle itd..
Spustanjem teskog predmeta na dno i brojanjem cvorova, vrlo lako cemo doci do zeljene informacije.
Ukoliko je na odredjenoj vodi zabranjena upotreba plovnih objekata poput camca, duseka, slaufa itd.. tad cemo pristupiti suhoj varijanti.
Prvi i naj jednostavniji sistem je klizni plovak koji je efikasan za mjerenje dubina do 3 metra, a sve preko je diskutabilno.
Za ovaj sistem vam je potreban stap, rolna, najlon, stoper, plovak i olovo.
Na najlon navucemo stoper, a zatim i klizni plovak te na kraju svezemo olovo.
Odredimo mjesto i zabacujemo, a mjeri se tako da pomjeranjem stopera povecavamo i dubinu, kad se plovak nad vodom ispravi imamo tacnu dubinu koju cemo vidjeti tek kad izvucemo sistem.
Sistem za mjerenje vecih dubina i koji nije potrebno izvlaciti da bismo vidjeli dubinu je sledeci:
Sistemi za markiranje
Na osnovni najlon navucemo teze saransko olovo sa virblom (min. 90gr), a zatim i gumenu perlicu kako bi zastitila cvor i sprijecila zaglavljivanje plovka ili markera, a na sam kraj najlona svezite jaci plovak kao oni za stuku ili koristite originalni marker.
Ovakav sistem zabacimo na mjesto i lagano namotate visak najlona kako bi plovak dosao do olova.
Najlon mora biti napet bez luka!
Zatim opustite kocnicu na rolni ili aktivirate slobodni hod (Bait runner) te izvlacite po 50cm najlona i brojite dok vas plovak ili marker ne ispliva.
Ako ste naprimjer izbrojali 5 puta po 50cm, dubina na mjestu markera je 250cm ili 2,5 metra, ako ste npr. najbrojali 10 puta tad je dubina 5 metara itd..
Montaza je jednostavna, pogledaj sliku lijevo.
Ukoliko zelite nesto kvalitetniju i sigurniju montazu tad je potrebno sve isto kao u jednostavne s tim da se olovo montira na sajlu, pred drugim krajem se montira plutana kuglica koja sistem drzi pravo i sprecava petljanje, a na samom kraju se nalazi prsten.
Osnovni najlon provucemo kroz prsten na olovnoj montazi, a zatim navucemo gumenu perlicu - kuglicu.
Na kraj montaze vezujemo marker ili neki jaci plovak.
Upotreba plovaka je rizicna jer se brzo lome i pucaju, a marker je namjenski radjen za ove stvari i dosta je otporniji na zabacaje i prolazak kroz podvodnu travu, lom itd..
Prednost ovog sistema je ta da na moramo razmisljati da li je sistem upetljan, da li stoji pravo, bojazan od kidanja ukoliko se nalazimo u gustoj travi ili lomu.
Dosta dugotrajniji sistem, ali nesto i skuplji koji zahtijeva malo vremena dok se ispravno uredi.
Pogledajte sliku sistema ispod:
Tehnika markiranja - mjerenja dubine:
Zabacimo sistem na odredjeno mjesto, okrenemo stap u pravcu gdje je sistem pao (neki ribolovci i potapaju vrh stapa u vodu sto je ucinkovito ako duva vjetar, imamo talase itd..)  i laganim pokretom rucice na rolni zategnemo najlon, a zatim otpustamo kocnicu ili bait runner i cekamo da se marker pojavi na povrsini.
Kad se marker pojavi na povrsini, najlon ne otpustamo vec tek tad krecemo sa ozbiljnim markiranjem!
Laganim povlacenjem stapa u jednu stranu ili namotavanjem sa rolnom cekamo da marker dodje do dna.
Tad otpustamo kocnicu ili bait runner te brojimo kao sto je navedeno gore u clanku.
Kretanje markera

Druga verzija je slicna s tim da sve odradimo kao na pocetku, ali plovak viri iz vode, laganim povlacenjem i namotavanjem brojimo, a kad plovak udari na dnu, imamo odredjeni broj.
Ova druga verzija je nesto komplikovanija, ali isto tako ucinkovita, pogotovo ako zelimo detaljno izmjeriti i daljinu spota te napraviti detaljnu kartu - mapu dna.
Na stapu je potrebno oznaciti 5 crtica razmaka po 10cm, sto znaci zajedno 0,5m.
U jednoj ruci drzimo stap a drugom rukom uzmemeo najlon i navucemo 50cm, zatim namotamo.
Ovaj proces ponavljamo dok ne dodjemo do obale ili do odredjenog spota uz konstantno brojanje.
Originalna kupovna montaza i stap za markiranje
Nesto je komplikovanije i sporije, ali samo tako mozemo znati tacnu udaljenost spota, udaljenost od orijentira i mnogo toga sta vam padne na pamet.
Vazno je napomenuti da markere i gotove montaze mozete kupiti, a isto tako mozete kupiti i marker stap, al on nije neophodan.
U sustini sve mozemo odraditi i sa nekim obicnim stapom, ali je bolje sa saranskim iznad 2,75lb.
Prilikom kupovine markera nemojte stedjeti jer ce cesto pucanje iziskivati vise markera sto na kraju rezultira bacanjem novca.
Bolje imati dva kvalitetnija nego 5 losih koji se veoma brzo uniste.
Marker nam odlicno moze posluziti i kao orijentir na kome nam se nalazi hraniliste tokom prihrane, a cak i samog ribolova kako bi bili sto precizniji.
Marker u vodi i sam cin prihrane

Neki moderniji markeri posjeduju i blagu malu sijalicu na svom kraju kako bi spot vidjeli i tokom noci.
Nekvalitetan Kineski marker sa sijalicom moze samo otjerati ribu jer nije ispravno konstruisan, dok oni kvalitetniji imaju ugao svjetlosti koju riba apsolutno na primjeti vec samo ribolovac sa obale.
Ukoliko zelimo potpunu sliku dna tad cemo posegnuti za izradom mape.
Mapa se radi strpljivo i naj bolje uz pomoc nekog kolege.
Neka jezera posjeduju mapu sa dubinama koja moze biti ribolovcima od izuzetne koristi, ali takvih je jako malo ili su mape stare i netacne.
Najbolje je kad je sami izradimo, a evo i kako.
Brzinska izrada je kao i kod markiranja s tim da sve podatke biljezimo i odprilike crtamo na papiru dok ona kvalitetnija iziskuje jos jedan komplet sa markerom i pomoc prijatelja.
Pronadjemo odredjeni spot i na tom mjestu ostavimo jedan marker u vodi.
Ovaj u vodi nam sluzi kao orijentir dok drugim pretrazujemo i dajemo podatke kolegi koji crta mapu.
Uz malo strpljena dobicemo koliko, toliko jasnu sliku kako izgleda dno na i oko naseg spota.
Mapa sa dubinama na i oko spota
Na slici iznad vidimo jedan primjer karte.
Crveni krug sa oznakom "M" je marker koji sluzi kao orijentir, a udaljen je od obale oko 45 metara.
Na slici takodje vidimo brojeve koji nam kazuju dubinu oko spota.
Zanimljivo zar ne!?
Nakon markiranja, sondiranja i odredjivanja dubine pozeljno je znati sastav dna.
Uzaludno je pronaci idealan spot, a ne znati sastav dna te se takav ribolov moze pretvoriti u promasaj.
Olova za markiranje i odredjivanje sastava dna
Za odredjivanje sastava dna imamo posebna namjenska olova tj. olova za markiranje i odredjivanje dna koja mozemo koristiti na samoj montazi sa markerom, a i zasebno kad nas zanima samo sastav dna.
Takodje mozete u kucnoj radinosti izraditi ovakva olova ili koristiti obicno s tim da na kraju vezete trokuku sa kojom imate bolji uvid, ali ovaj sistem se lakse kida ukoliko zabacite u granje ili naletite na isto prilikom odredjivanja i pretrage.
Uz malo strpljenja mozemo dosta toga saznati kakav teren imamo na spotu ispred sebe itd..
Odredjivanje sastava dna:
Za ovaj vid provjere je bolji nesto meksi stap, idealan je 2,5-3,0lb sa najlonom do 0,35mm.
Vodena vegetacija -trava:
Ukoliko zabaceni sistem ima otpor, ali ipak pomalo ide te osjetite blagu vibraciju, naj vjerovatnije se nalazite u travi. Kad sistem malo ide pa stane, tad je dno sa rijetkom travom.
Granje, gusta trava ili kamenje:
Ako sistem nakon zabacaja ostane i ne mrda sa mjesta vjerovatno ste zabacili medju lom, gustu i jaku travu, kamenje itd..
Mulj i mekana glina:
Sistem se na ovakvom dnu ponasa cudno, tj. on se krece uz malo otezanje - otpor.
Sljunak i tvrdo dno:
Ukoliko lagano povlacimo i pri tome osjetimo blaga manja zapinjanja sa konstantnim tuckanjem tad smo sigurno na sljunkovitom dnu.
Ako se sitem krece bez ikakvog otpora, nalazite se na cistom i tvrdom dnu!
Naizgled samo odredjivanje dna izgleda nepotrebno, ali vjerujte da je mnogo bitno, pogotovo u saranskom ribolovu.
Ovakvim pristupom mozemo dobiti mnoge odgovore na razna pitanja i olaksati sebi ribolov, a o uspjehu da i ne govorim.
U ovom clanku smo sve opisali ukratko te vam dajem mogucnost eksperimentisanja na kojem se i zasniva uspjesnost.
Uz malo vjezbe sve ovo ce za vas postati rutina, a rezultati ce vas iznenaditi.
P.S. Mozda vas samo par metara na neku stranu dijeli od krupne ribe, a vi toga niste ni svjesni!?
Bistro.
Za: ribolovacki.blogspot.com
Autor: Ostojic Boris