Sipa je jedan od naj savrsenijih i naj ubojitijih predatora u moru, ako se uzme u obzir njena velicina te je iz tog razloga lov na ovog glavonozca sve popularnija disciplina.

Ribolov na Lignje, Sipe, Hobotnice i Muzgavce je sve popularniji, a povrh svega je bitno sto Sipe mozete loviti tokom cijele godine pa cemo vam iz tog razloga danas predstaviti ovog predatora.
Da bi uspjesno lovili neku ribu ili u ovom slucaju glavonozca, potrebno je da sto vise znate o lovini i njenom nacinu zivota.

Vrste Sipa i Anatomija
Kod nas u Jadranskom Moru zivi preko 15 vrsta Sipa, a naj poznatija ili kako je nasi ribolovci zovu (obicna Sipa) ima strucni naziv Sepia officinalis.
U ovaj zbir ulaze i sipice ili bobići koji svi spadaju u podred dekapoda Sepioidae.
Obicna Sipa naraste do 60cm i dosegne tezinu od preko 3kg.
Sipina krv ne sadrzi hemoglobin vec hemocijanin koji koristi proteine na bazi bakra, a upravo iz tog razloga joj krv nije crvena vec modre boje.
Interesantno je i to da Sipa ima 3 srca od kojih svako ima posebnu funkciju.
Svi unutrasnji organi su zasticeni plastem koji se sastoji od tri misicna sloja, a koje sve na okupu drzi sipovina.
Sipovina
Sipovina je poznatija kao sipina kost koja je ostatak vanjske ljusture njenih dalekih predaka mekusaca.
Sipovina je strukturom i tvrdocom daleko od prave kosti jer po iole jacem udarcu ona puca, ali je jos uvijek dovoljno jaka da spomenute misice drzi zajedno.
Tijelom dominira velika glava koja na sebi ima dva oka te osam kracih i dva duza kraka sa pipcima - prijanjaljkama.
Dva duza kraka se nazivaju tentakuli i pipke imaju samo na svojim krajevima, a smjesteni su smotani u vrecici ispod ociju.
Izmedju krakova su smjestena usta sipe gdje se nalazi veliki zub ili kljun kako ga nazivaju jer lici na kljun orla kojim sipa uhvaceni plijen komada i jede.
Sipa se krece na mlazni pogon, odnosno ubrizgavanjem i istrcavanjem vode prema naprijed.
Ona usisava more u posebnu komoru, a zatim pod pritiskom izbacuje mlaz kroz sifon, tj. cjevcicu koja se nalazi ispod glave.
Brzinu regulise tako sto stiskanjem misica stiska ili opusta sifon.
U plivanju joj takodje pomazu kozna i obodna peraja koja se protezu oko cijelog trupa.
Sipovina igra takodje vaznu ulogu u tome kad Sipa mjenja svoj polozaj u stupcu mora.
Kad pozeli potonuti, povecat ce kolicinu tekucine naustrb plinova koji se nalaze u poroznoj sipovini, a ovaj postupak je veoma slican onom koji se koristi kod podmornica.
Pored obicne, kod nas je takodje poznata i rumena Sipica - Sepia elegans.
Ova rumena Sipa ima nesto drugacije navike, odnosno prebivaliste i zivi pretezno na muljevitom dnu i nesto vecim dubinama, a nije slucaj da se nadju i na dubinama preko 150 metara.
Ova vrsta preferira otvoreno more, a nocu se znaju dici i do same povrsine.
Treca po popularnosti je Iglata Sipica - Sepia orbignyana, a naziv je dobila po repu koji izgleda poput igle koji se nalazi na kraju sipovine i smatra se veoma rijetkom vrstom.
Naraste do 15cm u duzinu i pretezno je crvenoruzicaste boje bez ikakvih istaknutih sara na tijelu.
Bobici ili sipice su jos manji i pretezno zive na otvorenom moru i vecim dubinama.
Vazno je navesti neke od njih, a to su: Veliki bobic, Srednji bobic, Strenstrupov bobic, Robusni bobic, Mala sipica, Jezicasti bobic itd.
Jos jedna razlika je sto Bobici imaju okrugao oblik tijela i nemaju sipovinu.
Sve sto imaju zajednicko je kao i kod svih drugih Sipa, a to je da imaju odredjeni zivotni ciklus migracije i kratak zivotni vijek, tj. sipe zive samo 1 do 2 godine.
Zenka ugiba odmah nakon mrijesta ili u veoma kratkom vremenskom roku nakon mrijesta, a muzijak zivi jos neko kratko vrijeme duze.
Muzijak je manji od zenke, a rijetko se kad naidje da imaju istu starosnu dob i istu velicinu sto uvelike ovisi o stanistu, ishrani i sporijem sazrijevanju.
Muzijaci sipe imaju bijelu prugu na bocnim krilcima koja se proteze citavom duzinom, a zenka je nema.
Kamuflirana
Vid kod Sipe
Sipine oci su prilagodjene za vrhunski trodimenzionalni vid, ali se smatra da ne vide u boji, medjutim sipe mogu prilagodjavati oko i fokusirati predmete.
Gradja oka je u obliku slova W, a evolucijom su dosle do tacke da vide veoma slicno kao i covjek.
Vid kod Sipa je veoma vazna stavka jer joj omogucava da lakse pronalazi plijen, ali joj stvara i prednost u odnosu na pojedine ribe koje su slabovide.
Vid joj takodje pomaze u samoodbrani i skrivanju od predatora.
Oko u obliku slova W
Crnilo
Sipa kad primjeti opasnost, ona izbacuje crnilo koje djeluje kao dimna zavjesa i omogucava joj da pobjegne i sakrije se.
Crnilo je tvar koja se zove mijelin, a koristi se i za proizvodnju crnih i drugih boja.
Sipa crnilo cuva u vrecici unutar stomaka i ispusta ga samo kad se nadje u opasnosti.
Oblak koji stvori crnilo, osim sto prikije pravac kretanja sipe i uljez je izgubi iz vida ono djeluje veoma odbojno na njene predatore koji ce u trenutku pobjeci glavom bez traga.
Sipino crnilo je naj gusce i naj intenzivnije pod vodom od svih mekusaca.
Mimikrija - kamufliranje
Mimikrija - kamuflaza
Nakon sto sipa ispusti crnilo, pretezno se spusti na podlogu i kamuflira, tj. bukvalno se stopi sa okolinom i postane nevidljiva.
Ovako kamuflirana mimikrijom veoma tesko biva otkrivena.
Oni koji su imali priliku roniti i vidjeti sipu pod morem, mogli su se i uvjeriti u savrsenstvo ovog organizma i njenu naj vecu karakteristiku moc mimikrije iliti stapanja sa okolinom.
Mimikrija je sposobnost kamufliranja i stapanje sa okolinom koja je veoma bitna po sipu i njenu sigurnost.
One se za kamufliranje koriste koznim pigmentom kromatoforom kojih na jednom kvadratnom milimetru ima preko 200 stanica te pored mnostvo boja, ona moze proizvoditi i svjetlosnu polarizaciju.
U svom tijelu imaju i luminescentne bakterije kojima mogu da proizvode svjetlost, a osim toga posjeduju i iridocite i leukocite koji svijetle zeleno.
Kamuflaza je toliko savrsena da ce, ako npr. pola sipe legne na pijesak, a pola na tamno kamenje pigmetni isto tako maskirati sipu.
Ona bez ikakvih problema u trenu bude u originalnoj boji stijene, pjeska, alge itd.
Njeno tijelo snima boju podloge i okoline te uz pomoc nervnog sistema mijenja boju u skladu sa okolisem.

Kako sipa lovi
Njeno glavno oruzije za lov su krakovi, a dva naj duza kraka moze ispaliti brzinom metka.
Ni uz pomoc specijalnih kamera koje snimaju veliki broj slika u sekundi naucnici nisu uspjeli snimiti detaljno ispaljivanje krakova prema plijenu.
Dva naj vaznija kraka su upravo lovni, a ukoliko ih slucajno izgubi ili osteti, ona moze loviti i sa preostalim kracim, ali je tad primorana da lovi samo spore ili ozlijedjene zivotinje.
Sipa naj vise lovi sitne ribice, razne rakove, kozice idr.
Dosta ribolovaca koristi terminologiju i "bacanje sipe" jer se ona veoma cesto nadvija nad plijenom i kao da se u jednom trenutku baci na njega.
Ovaj fenomen se naj ljepse moze vidjeti kad vam sipa doprati skosavicu do same obale.
Tad ju lagano zaustavite, sipa ce se lagano poceti primicati i u jednom trenutku necete vidjeti vasu skosavicu jer ce se sipa baciti na nju.
Vazno je napomenuti da su Sipe i otrovne za svoju lovinu, naime one kad pipcima uhvate plijen ubodu ga svojim kljunom i ubrizgaju mu svoju otrovnu slinu.
Ovaj otrov ne djeluje na covjeka, ali ipak ako vas Sipa kojim slucajem ugrize svojim snaznim kljunom bit ce to bolno iskustvo.
Ulov na jadranu
Kako loviti sipu
Osnovno je lokacija, a ako budete citali literaturu primjetit cete da se veoma cesto spominje kako je Sipa vezana za pjeskovite terene sto se u praksi nije pokazalo bas tacnim jer sipa boravi u odredjenom dijelu godine tamo gdje ima najvise hrane koju moze uloviti.
To znaci da je zimi u nesto dubljim vodama, a vec u rano proljece prilazi obali.
Sipa pretezno iz zasjede vreba svoj plijen, a naj cesce je love u sumrak i nocu kad se malo vise opusti te krene da lovi-ganja dok i dnevni ribolov nije za zanemariti osim sto treba detaljno pretrazivati teren i isprovocirati sipu da napadne, tj. provuci varalicu blizu nje.
Treba imati u vidu da sipa naj vise hrane lovi i pronalazi u priobalnom pojasu bilo da su kameniti, pjeskoviti, zatravljeni ili kombinirani.
Naj bolji tereni su se pokazali oni plici koji polagano postaju sve dublji i gdje kamenito i ljusturasto dno polagano prelazi u pjesak i pojas posidonije.
Upravo na takvim terenima se sipa osjeca kao lovac, a ne kao lovina i to je jasan razlog zasto je ona tu.
Preporucujemo da sipu trazite uz samo dno ili tik neposredno iznad dna, a povlacenje varalica mora biti sporo sa povremenim stankama, ali isto tako moze biti ucinkovito dodavanje blagih trzaja lijevo-desno ili gore-dole.
Uopsteno, trudite se da kretanje varalica bude sto prirodnije poput manjih riba i drugih organizama koje sipa napada.
Loviti se moze na mnogo nacina, a kod nas su popularni lov panulom, peskafondima, rakovi na saonicama itd.
Jedno od naj popularnijih orudja su otezane skosavice koje mozete koristiti same ili u kombinaciji sa peskafondima ili pak nekim drugim umjetnim mamcima poput voblera ili gumenih varalica kako ih kod nas nazivaju silikoncima.
Dekori - boje su osobni izbor svakog ribolovca utemeljen na iskustvima koja su vezana za njegove ribolovne terene, vrijeme lova i vremenske uslove.
Ovakav nacin ribolova mozete upraznjavati sa rolnom i stapom ili pak iz ruke, motavilima itd.
Preporucujemo lov stapom i rolnom jer mozete mnogo dalje zabaciti kako sa brodice, tako i sa obale.
Stapovi koji se naj cesce koriste su duzine 2,1-2,7m sa veoma malom tezinom i osjetljivom vrsnom akcijom, tj. stapovi akcije 5-25g, 7-25, 10-30g, 15-35g itd.
Rolna je sasvim dovoljna pod brojevima 20 - 30 ili 2000 - 3000, a bitno je i da bude otporna na uticaj morske soli.
Ukoliko lovite na najlon promjer izmedju 0,16-0,20mm ce biti sasvim ok ili strunom izmedju 0,06-0,10mm, a preporucljivo je da prije varalice koristite komad predveza od fluorokarbona.
Sipe nerijetko napadaju i plijen veci od sebe pa se cesto desava da na vecim skosama imate i bebice sipe od svega nekoliko centimetara.
U takvim situacijama treba da proradi nas sportski duh i da se nedorasli primjerci obavezno vrate u more.
Zelimo vam dobar ulov!

ribolovacki.blogspot.com